23-08-2018
Ljudi preko 40 godina treba da rade samo 3 dana nedeljno
Rezultati jednog istraživanja otkrili su da ljudi stariji od 40 godina rade najbolje kada rade samo tri dana u sedmici.
Istraživači su zaključili da se kognitivna učinkovitost sredovječnih ljudi poboljšala kada su radili do 25 sati nedeljno. S druge strane, performanse su se smanjile kada je u sedmici prošlo više od 25 sati rada, zbog uticaja umora i stresa.
Ova studija, koja je objavljena u Melbourne Institute Worker Paper, uključivala je niz kognitivnih testova. Uključivala je 3.000 australijskih muškaraca i 3.500 australijskih žena kojima su analizirane radne navike. Testirala je sposobnost učesnika da glasno pročita riječi i recituje popise brojeva.
Mjerila se njihova sposobnost pamćenja, sposobnost razmišljanja koja je uključivala izvršno razmišljanje, apstraktno razmišljanje i memoriju. Zaključeno je da učesnici koji rade 25 sati nedeljno najbolje rade, dok su rezultati onih koji rade 55 sati bili lošiji čak i od nezaposlenih učesnika.
Kao što je istakao profesor Colin McKenzie sa Univerziteta Keio, jedan od tri autora studije:
"Mnoge zemlje će povisiti granicu dobi u kojoj se ljudi mogu kvalifikovati za početak primanja penzije. To znači da sve više ljudi nastavlja da radi u kasnijim fazama svog života."
Stepen intelektualne stimulacije može da zavisi od radnog vremena. Rad može biti mač sa dvije oštrice, jer može da stimuliše aktivnost mozga, ali isto tako dugo radno vrijeme može da uzrokuje umor i stres, što može da ošteti kognitivne funkcije.
Istaknuli su da su razlike u radnom vremenu važne za održavanje funkcionisanja kognitivnih funkcija kod sredovječnih i starijih odraslih osoba. To znači da bi, u srednjoj i starijoj dobi, radni dio vremena mogao biti efikasan u održavanju kognitivne sposobnosti.
“Dok posao može stimulirati aktivnost mozga, dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što može oštetiti kognitivne funkcije. Rad s punim radnim vremenom (40 sati sedmično) još je uvijek bolji nego kad posla u smislu održavanja kognitivnog funkcioniranja, ali ne povećava pozitivne učinke rada”.
Važno je napomenuti da navode da se rezultati vjerojatno razlikuju od države do države i da je vrlo je teško kontrolisati sve faktore koji doprinose konačnim rezultatima takve studije.
Radiosarajevo.ba
Ova studija, koja je objavljena u Melbourne Institute Worker Paper, uključivala je niz kognitivnih testova. Uključivala je 3.000 australijskih muškaraca i 3.500 australijskih žena kojima su analizirane radne navike. Testirala je sposobnost učesnika da glasno pročita riječi i recituje popise brojeva.
Mjerila se njihova sposobnost pamćenja, sposobnost razmišljanja koja je uključivala izvršno razmišljanje, apstraktno razmišljanje i memoriju. Zaključeno je da učesnici koji rade 25 sati nedeljno najbolje rade, dok su rezultati onih koji rade 55 sati bili lošiji čak i od nezaposlenih učesnika.
Kao što je istakao profesor Colin McKenzie sa Univerziteta Keio, jedan od tri autora studije:
"Mnoge zemlje će povisiti granicu dobi u kojoj se ljudi mogu kvalifikovati za početak primanja penzije. To znači da sve više ljudi nastavlja da radi u kasnijim fazama svog života."
Stepen intelektualne stimulacije može da zavisi od radnog vremena. Rad može biti mač sa dvije oštrice, jer može da stimuliše aktivnost mozga, ali isto tako dugo radno vrijeme može da uzrokuje umor i stres, što može da ošteti kognitivne funkcije.
Istaknuli su da su razlike u radnom vremenu važne za održavanje funkcionisanja kognitivnih funkcija kod sredovječnih i starijih odraslih osoba. To znači da bi, u srednjoj i starijoj dobi, radni dio vremena mogao biti efikasan u održavanju kognitivne sposobnosti.
“Dok posao može stimulirati aktivnost mozga, dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što može oštetiti kognitivne funkcije. Rad s punim radnim vremenom (40 sati sedmično) još je uvijek bolji nego kad posla u smislu održavanja kognitivnog funkcioniranja, ali ne povećava pozitivne učinke rada”.
Važno je napomenuti da navode da se rezultati vjerojatno razlikuju od države do države i da je vrlo je teško kontrolisati sve faktore koji doprinose konačnim rezultatima takve studije.
Radiosarajevo.ba
Uslovi korištenja | Kontakt | Impressum
1999. - 2024. Minmedia doo Budva. Sva prava pridržana.
Prijatelji sajta: