Budva cijene Budva Apartmani i Budva smještaj u Budvi Crna Gora. Budva budva noćni život & Top Hill Budva

Budva Online - Budva, Crna Gora

Foto: Ćirilicom Kako navode, knjiga, objavljena 2022. godine u izdanju Instituta za jezik i književnost pri Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU), predstavlja rezultat višedecenijskog terenskog rada i snimanja živog govora, a donosi bogat leksički korpus iz različitih oblasti svakodnevnog života. Akademik Vuković u svom izlaganju ukazao je na višedecenijska Jovanovićeva istraživanja područja Paštrovića, naglasivši da rezultati projekta predstavljaju veliki doprinos izučavanju leksike crnogorskih govora. „U uvodnom dijelu ove knjige autor prezentuje kompletan sistem rada, od načina prikupljanja građe, odabira leksičkih jedinica do finalne obrade. Autor je, kako sam naglašava, na prostoru Paštrovića popisao i obrađivao lekseme iz različitih oblasti života. I, kako kaže, to su riječi koje se izgovaraju na njivi, na obredu, koje označavaju odjeću, obuću, nekadašnje muške i ženske narodne nošnje, takođe i posuđe i druge realije vezane za kuću, pokućstvo, hranu... Bilježio je naš autor riječi koje simbolizuju čovjekove radne manifestacije, privredne djelatnosti, domaću radinost, zemljoradnju, ratarsku, voćarsku, povrtlarsku, stočarsku terminologiju. Riječi, dalje, iz građevinarstva, seoskih zanata, naravno ribarsku i pomorsku terminologiju. Bilježio je riječi koje simbolizuju odnos prema radu, tehničke okolnosti rada, kao i riječi koje se tiču čovjeka i porodice, sistem oznaka za imenovanje čovjeka kao biološkog i socijalnog bića. Bilježio je sistem oznaka za imenovanje prirodnih realija, zemljišta, vode, biljaka, domaćih i divljih životinja. Zatim, sistem oznaka za manifestacije duha čovjekova, leksiku običaja, mitologije, istorije. I kad sve pogledamo, ne znam da li je izostalo išta iz onoga što je značajno za rječnik nekog prostora, a da profesor Jovanović nije zabilježio“, istakao je Vuković. Kako je akademik naveo, autor je u istraživanjima obuhvatio i stare paštrovske isprave, dokumente koji su nastajali od 16. do kraja 18. vijeka, što je, prema njegovim riječima, jako važno. „Jovanović upoređuje leksiku tih dokumenata i provjerava određene lekseme. Tako postavlja pitanje da li one pripadaju aktivnom fondu riječi savremenog paštrovskog govora ili makar pasivnom. To je opravdalo svrhu, kako opet kaže autor, da se ovdje nađu i neke riječi koje nisu svojina živoga govora, ali jesu dio istorijskog pamćenja naroda čiji se jezik obrađuje“, kazao je Vuković, ocijenivši da se Jovanović potvrdio kao marljivi i strpljivi leksikograf, što je, kako je rekao, jedna od najvećih zahtjevnosti koja se tiče leksikografije. Književnik Đorđe V. Gregović, vrijedni saradnik autora „Rječnika govora Paštrovića“, u svom izlaganju napomenuo je da je čuvanje jezika ljudska obaveza, bio on savremen ili arhaičan, izmiješan, živ ili odlazeći. „Opstanak jezika osigurava kontinuitet kulture, dok gubitak jezika ugrožava i uništava ne samo jezični sastav, već i cjelokupnu baštinu i identitet jednog naroda. Nažalost, ima podataka i svjesni smo činjenice da brojni jezici u današnjem svijetu nestaju. Prema podacima Ujedinjenih nacija od prije neku godinu, 40 jezika godišnje ostaje bez ljudi koji su govorili taj jezik. Nema onih koji će dalje govoriti i to je apsolutno nepovratan proces. Može se reći da je to dokaz raslojavanja i odumiranja jedne civilizacijske konstrukcije, bez obzira koliko ona bila velika ili mala. Jer ne odumiru samo jezici skrajnutih zajednica, već se to dešava i u veoma urbanizovanim sredinama kao što je velški jezik u Velsu. Pa, odumire li jezik Paštrovića? Da, ali postoji radost života, kao što postoji i radost oživljavanja. A svaka radost ljudska ima svoju dimenziju i razuđenost, svoju priču i postojanje. Životu pripadamo, oživljavamo ono što je neumitno prošlo i što je dio zaborava. Životu pripadamo kroz svoje postupke, odluke i riječi, a kroz jezik oživljavamo ideale i plemenita iskustva kako bi ih sačuvali. Kada su naši preci davno ustanovili jezik i pismo komunikacije u prvim zajednicama, bio je to jedan od najvećih iskoraka u ljudskoj istoriji, gotovo iste važnosti kao otkriće vatre, točka ili primitivnog oruđa za lov i rad. Jezik, a kasnije i pismo, nesumnjivo su prve sudbonosne vrijednosti naše civilizacije. Upravo kroz njihovo trajanje i širenje nastaje kontinuitet ljudske vrste i, u saglasju sa time, ljudsko pamćenje“, kazao je Gregović. Publici se, na kraju, obratio i sam autor, prof. dr Miodrag Jovanović. On se prisjetio pokojnih Paštrovića – Iva Gracuna i Panta Mitrovića, koji su mu još početkom devedesetih pomagali da pronikne u autentični govor tog podneblja. On se posebno osvrnuo na genezu interesovanja za govor Paštrovića. „Kada sam magistrirao u Beogradu 1991. godine, bavio sam se govorima iz mog rodnog kraja. U to vrijeme za doktorske disertacije trebalo je uzimati recentne teme i na Filološkom fakultetu bilo je teško da prođe disertacija - tema je morala biti relevantna za nauku. Što se mene tiče, imao sam u opticaju tri teme: prva je bila govor Župe Nikšićke, druga govor Njeguša i treća govor Paštrovića. Imao sam rok od dva dana da razmislim. Odlučio sam se za Paštroviće, a Panto mi je, već na samom početku, govorio da je, iako nedovoljno cijenjen, to važan posao u tom trenutku. Vremenom sam sve dublje ulazio u istraživanje paštrovskog govora – mnogo sam dao tom prostoru, ali mi je on uzvratio jednako toliko“, kazao je Jovanović. Kako je istako, trudio se da rječnik ne bude samo opšti jezički fond, već da kao komponenta postoji i stilistički marker. „Ja sam, naravno, uvrstio veliki broj takvih riječi, a mnogi od tih primjera nalaze se u autentičnim rečenicama. Meni je posebno bilo drago kad sam dao ovu knjigu izvornim Paštrovićima, pa su oni znali da kažu da je to dobro. Tu mi kritika nije trebala, jer ako izvorni Paštrović kaže da je dobro, onda sam ja sa tim zadovoljan. Dio ovog rječnika su i frazeologizmi i tu sam imao veliku pomoć od Đorđa Gregovića. Bilo je tu izazova: razlučiti što je venecijanska riječ, što je dalmatski dijalekat, što je riječ orijentalnog porijekla koja ne dolazi samo preko turskog, nego i preko persijskog. Mi volimo da riječima pripisujemo tursko porijeklo, ali pravi naučnik uvijek će reći da one zapravo dolaze iz persijskog i da je turski oblik dobijen kasnije. Naravno, nije kraj istraživanjima, jer praktično nema kraja. Treba da se trudimo da sačuvamo što se sačuvati može i da u tom pravcu učinimo koliko možemo“, rekao je Jovanović. Na kraju programa Đorđe V. Gregović pročitao je kratko izglaganje sačinjeno od riječi sa područja Paštrovića. Neke od njih su se i danas zadržale u govoru, ali, kako su se učesnici promocije saglasili, potrebno je nastaviti sa ovakvim istraživanjima i poduhvatima kako bi se nasleđe sačuvalo za buduće generacije. Moderatorka večeri bila je Stanka Rađenović Stanojević iz Narodne biblioteke „Miroslav Luketić“ Budva. Festival „Ćirilicom“ do 17. septembra organizuju budvanska Narodna biblioteka i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore. Manifestaciju su podržali Opština Budva i Turistička organizacija opštine Budva.