Budva cijene Budva Apartmani i Budva smještaj u Budvi Crna Gora. Budva budva noćni život & Top Hill Budva

Budva Online - Budva, Crna Gora

Foto: Pexel Novi zakon uvodi digitalnu aplikaciju, jasne procedure i mogućnost da nelegalni objekti pređu u vlasništvo države. Trenutno je na nivou jedinica lokalnih samouprava 62.495 zahtjeva za legalizaciju objekata, navela je državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Marina Izgarević Pavićević, prenosi Portal RTNK. “Aplikacija koja je urađena od strane ministarstva, a na kojoj je cjelokupna procedura procesa legalizacije za neuke stranke i procedura izdavanja građevinske dozvole za primjenu Zakona o izgradnji biće predstavljena sjutra na pres konferenciji. Tako da već od sjutra će biti dostupna na našem sajtu i biće premijerno puštena”, kazala je Izgarević Pavićević u emisiji „Perspektiva“ na Televiziji Nikšić. Ona je, govoreći o proceduri legalizacije po novom Zakonu o legalizaciji, istakla da je na toj aplikaciji objašnjen cjelokupan red koraka legalizacije. „Što se tiče pojašnjenja procedure, mi imamo klasifikaciju objekata do 200 kvadrata. To su objekti osnovnog stanovanja. Imamo od 200 do 500 i imamo objekte preko 500 kvadrata. Imamo stambene, stambeno-poslovne, turističke, hotele sa 4 i 5 zvjezdica. Tako da je nadležnost lokalnih samouprava obrađivanje zahtjeva do 500 metara kvadratnih, dok objekti preko 500 kvadrata, objekti turističke namjene, objekti hoteli sa 4 i 5 zvjezdica, poslovno stambeni objekti, preko 500 kvadrata su u nadležnosti Uprave za legalizaciju, čije je formiranje u toku, a inicirano je od strane ministarstva. Da bi se isto formiralo, potrebno je promijeniti uredbu o načinu rada državne uprave i te aktivnosti su u toku“, navela je ona. Izgarević Pavićević ističe da su prelaznim i završnim odredbama ovog zakonskog rješenja mislili i na to da umoguće prihvat zahtjeva objekata preko 500 kvadrata ka jedinicama lokalne samouprave, a nakon toga da se šalju na nadožnost Upravi za državnu imovinu. „Bitno je pomenuti to da moramo razlikovati legalizaciju objekta na vlastitom zemljištu i legalizaciju objekta na državnom zemljištu, odnosno na zemljištu čiji je korisnik jedinica lokalne samouprave. Ono što su bili u obavezi jedinice lokalne samouprave i Uprave za državnu imovinu, u skladu sa ovim zakonom, da objave poziv da se svi nelegalni vlasnici objekata koji su izgradili objekte na državnom, odnosno na zemljištu koje je vlasnik jedinica lokalne samouprave, bili su obavezi da objave javni poziv za kupovinu tog zemljišta u roku od 30 dana. Neke opštine su ispunile tu zakonsku obavezu, a svakako i Uprava za državnu imovinu nadamo se da će naredne sedmice objaviti poziv za nelegalne objekte i prijavu nelegalnih objekata koji su izgradili na titularima koje sam već pomenula… Ukoliko to ne urade, ti nelegalni objekti postaju vlasništvo države“, istakla je Izgarević Pavićević. Veselin Miletić, načelnik Uprave za nekretnine, Područna jedinica Nikšić je u emisiji kazao da je najčešći problem do sada bio nedostatak inspektora. „Nije imao ko da kontrolišuje nelegalnu gradnju i ako su bila dva, tri inspektora. Oni nijesu mogli to postići, da obiđu cijeli teren, osim po prijavi. Mislim da je to glavni razlog za ovoliku nelegalnu gradnju na državnom ili opštinskom zemljištu“, istakao je Miletić. On je naveo da je najbolja stvar kod novog Zakona ta da koji se objekat ne prijavi za legalizaciju, da će takav objekat preći u državnu svojinu. „Po meni je to jako pozitivno rješenje koje će primorati vlasnike tih objekata da se prijave za legalizaciju, što su izbjegavali, vjerovatno, u dosadašnjem periodu zbog naknada i svega drugog. Još jedno pozitivno rješenje u novom zakonu, po meni je formiranje organa uprave za legalizaciju. U sklopu njega formiranje komisija, koju će činiti najmanje tri člana, u kojoj će jedan biti geodotske struke, jedan pravnik i jedan arhitektonske struke. U sklopu toga, jako dobro rješenje jeste što će on izlaziti na lice mjesta i upoređivati stanje na licu mjesta sa podacima iz elaborata geodetskih radova ovlašćenih geodotskih firmi, tako da je to još jedna prednost, jer imali smo slučajeve da je nešto prikazano u elaboratu što ne odgovara stanju na terenu“, naglasio je Miletić. Izgarević Pavićević je istakla da to što veliki broj zahtjeva za legalizaciju nije riješen, nije samo teret Uprave za katastar, nego da imaju i taj planski aspekt – nepostojanje planske dokumentacije. „Svi objekti su morali biti uklopljeni u planski dokument da bi dobili rješenje o legalizaciji. Pošto smo imali niz sastanaka sa jedinicama lokalne samuprave, mislim da je u opštini Nikšić taj broj zahtjeva negdje bio oko 2.500 i da su oni po tom pitanju bili ažurni i da je veliki broj zahtjeva uspješno riješen. A što se tiče Crne Gore, pošto imamo kvartalno dostavljen izvještaj od strane jedinica lokalnih samouprava, od decembra 2024. do juna 2025. godine imali smo 848 novih zahtjeva za legalizaciju i sada trenutno na nivou jedinica lokalnih samouprava imamo nešto oko 62.495 zahtjeva za legalizaciju objekata. Taj zakon je akt temporalnog karaktera i njegova primjena je negdje od pet do pet i po godina, tako da ćemo imati rješavanje zahtjeva u narednih pet godina“, naglasila je Izgarević Pavićević. Izvor: Investitor