ENG | MNE

 
Nalazite se ovdje: Naslovna >> Vijesti

Vijesti

21-09-2018

Amfilohije Radović: Država možda može oduzeti 110 hramova koji su građeni za vrijeme kralja Nikole

Komentarišući najavljeni Nacrt zakona o vjerskim zajednicama Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović ističe da nije siguran da oni koji forsiraju takav zakon znaju šta podrazumijevaju pod tim i koji su to objekti koje bi oduzimali.

Odgovarajući na pitanje da li ima strah da će hramovi na čijoj je obnovi radio od kada je postao Mitropolit crnogorsko-primorski postati vlasništvo države, ako se usvoji Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti, mitropolit Amfilohije je kazao "da kada država postane kraljevina i kada na čelu države bude ono što piše u Ustavu Kraljevine Crne Gore kršteni pravoslavni hrišćanin, onda je moguće čak i da crkva pravoslavna Mitropolija crnogorska ponovo postane državna religija, vjera kao što je bila za vrijeme kralja Nikole, onda je moguće.

"I da se dogodi takvo nešto, međutim, jedna ovakva sekularna Crna Gora, koja sebe temelji, prije svega na odvojenosti od crkve, a ne na onim načelima na kojima je stvarana Crna Gora Petrovića, teško da razuman čovjek može o tome razgovarati i razmišljati", lazao je Mitropolit.

On je podsjetio na istoričara Šerba Rastodera koji je je u vezi sa tim rekao da kada naša Crna Gora postane teokratsa država to može da se desi, i potpuno je u pravu čovjek, kaže Amfilohije.

Crna Gora je bila praktično teokratska država za vrijeme mitropolita, a onda i za vrijeme kralja Nikole.

"Kralj Nikola je bio kršteni vladar, pravoslavna crkva je bila državna vjera u Crnoj Gori, a onda je taj odnos prema crkvi bio potpuno drugačiji nego što je to u savremenim sekularnim državama.

Sada bi neki od naših Crnogoraca htjeli da pripadaju državi koja nema veze sa crkvom, da progoni crkvu, jer je zaista činjenica da je ova prethodna vlast u Crnoj Gori za vrijeme Broza ubila mitropolita Joanikija, preko 115 najboljih sveštenika su ubijeni od 1945. do 1949., a mnogi su morali da pobjegnu", istakao je Mitropolit Amfilohije.

On je kazao da, kada je on došao za mitropolita da je zatekao samo deset sveštenika u cijeloj Crnoj Gori, te da je danas situacija mnogo bolja, s obzirom da imamo nekoliko stotina sveštenika i monaha.

"Međutim, ovo je vrijeme da crkva ipak nije organizacija od danas do sjutra, gonjena je i progonjena i u vrijeme Dioklecijana, za vrijeme Rimskog carstva, Otomanske imperije, progonjena je crkva naročito u ovo naše poslednje vrijeme za vrijeme Titoizma, organizacije koja je bila osuđena na uništenje.

I sada jedan broj takvih ljudi koji ne znaju šta je crkva. Smatraju da hramovi mogu da pripadaju državi, šta to znači, gdje to ima u Evropi?

Mitropolit ističe da nije siguran da oni koji forsiraju takav zakon znaju šta podrazumijevaju pod tim i koji su to objekti koje bi oduzimali.

"Prvo, Boka nije bila tada u sastavu Crne Gore, a tamo ima na stotine hramova i naših i katoličkih, šta ćemo sa njima?

Najznačajniji hramovi su podignuti prije Petrovića, npr. u XIII vijeku manastir Morača. Kako može sada da ih svojata neka vlast, nasljednica vlasti koja je ubijala boga u ljudima?

Žao mi je da se danas, u 21. vijeku, pojavljuje jedna takva mračnjačka ideologija, ne samo što je anti-crkvena i anti-božija, ona je i anti-moderna i anti-evropska ideologija, to nema nikakve veze sa Evropom u koju mi želimo sada da uđemo. U kojoj državi u Evropi tako što postoji danas?

To je jedino urađeno u boljševičkoj Rusiji, pa su ti hramovi sada skoro svi vraćeni pravoslavnoj crkvi. Rađeno je to i kod nas nakon rata, ali nisu poduzimani, već srušeni hramovi poput hrama sv. Petra cetinjskog, zatim u Ražajama, a ostali su pretvoreni u štale i slično.

Postoji jedan broj hramova koji su građeni za vrijeme kralja Nikole, ima ih 110, možda na te hramove računaju, nema na koje druge, kazao je mitropolit Amfilohije", zaključio je Mitropolit Amfilohije.

Inače, pomenuti Nacrt zakona propisuje da svi vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna baština Crne Gore, budu državna svojina.

Vjerski objekti za koje se utvrdi da su izgrađeni na teritoriji Crne Gore zajedničkim ulaganjima građana do 1. decembra 1918. godine, takođe, biće državna svojina.